Latinica | English

Inter-disciplinarna pitanja

CILAP | 8.4.2016.

Inter-disciplinarna pitanja: rodna ravnopravnost, utjecaj na životnu sredinu, antikorupcijske mjere, pristup zasnovan na ljudskim pravima, perspektiva siromaštva

Rodna ravnopravnost

CILAP projekat je opisan kao projekat za izgradnju kapaciteta sa ciljem da ojača institucionalnu sposobnost GA za obezbjeđivanje sigurnog i efikasnog Sistema za registraciju nekretnina i različitih vrsta imovinskih prava u skladu sa fundamentalnim principima: nediskriminacije, učešća, transparentnosti, nadležnosti i odgovornosti. Rodna pitanja su u svim aspektima integrisana u sve projektne aktivnosti. Na primjer sve projektne aktivnosti organizovane su tako da muškarci i žene mogu sudjelovati, metodologije su analizirane iz rodne perspektive i projekat vodi odvojene rodne statistike o učešću u programima obuke, studijskim posjetama i sl.

Projekat promoviše rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena u okviru svoje organizacije i kroz različite inicijative. Iako CILAP ne može utjecati na političke odluke u pogledu ravnopravnosti polova prilikom zapošljavanja, Projekt radi na ojačanju položaja žena unutar GA kroz različite aktivnosti. Prezentacije i sve aktivnosti u okviru projekta su usmjerene na podizanje svijesti rukovodstva GA o važnosti rodne ravnopravnosti, kako bi se u potpunosti ispoštovalo ovo pitanje u njihovim svakodnevnim aktivnostima. To uključuje mogućnost za postavljanje žena na visoke pozicije unutar GA i sudjelovanje u svim projektnim aktivnostima.

Mogućnosti za dobru karijeru, uključujući mogućnost za imenovanje na više pozicije i visina plate su jednaki između muškaraca i žena u GA, CILAP projekat snažno podržava i promoviše takav stav i jednake mogućnosti za žene i muškarce će biti razmatrane tokom podrške razvoju strateških dokumenata i politika. Svaka od sedam komponenti/podkomponenti ima vođu radne grupe iz obe GA sa ukupnim brojem od 18 vođa radnih grupa. Ponosni smo što je angažovano devet (9) žena i devet (9) muškaraca kao vođa radnih grupa.

Primjer indirektnog pozitivnog uticaja projekta koji doprinosi rodnoj ravnopravnosti i demokratiji je dodjela adresa građanima (ženama i muškarcima) i stambenim jedinicama što pomaže demokratskim procedurama, kao što su npr. izbori i statistike iz popisa.

Pored rada na zastupljenosti žena u GA, projekt će raditi na pregledu dimenzije rodne ravnopravnosti u uslugama GA. Ne postoji pravna diskriminacija žena u odnosu na imovinska prava, ali tradicija obično daje prednost muškarcima nad ženama u ovoj oblasti (žene se često odriču svojih nasljednih prava u korist muškaraca, bračni dom je registrovan samo na ime muža, itd). Projekt će razviti vodič "Upravljanje zemljištem za žene i muškarce u BiH". Ovaj vodič će služiti kao alat koji će se koristiti od strane građana, administratora, tehničara i stručnjaka koji rade u zemljišnoj administraciji sa smjernicama i primjerima dobre prakse za postizanje dobrog upravljanja zemljištem na rodno ravnopravan način. Vodič će biti dostavljen građanima putem seminara, radionica i biće uključen u službene poštanske pošiljke tokom harmonizacije podataka u okviru RERP aktivnosti. To će doprinijeti jačanju kapaciteta GA da se bave sa ženskim klijentima i zajedničkim problemima povezanim sa imovinom sa kojima se žene suočavaju.

Projekt će se nastaviti da teži ka rodnoj ravnoteži pri odabiru osoblja za upravljanje projektom (pri angažovanju radnika prednost će se dati ženama ako su kandidati za određene pozicije jednakih kvalifikacija), učesnici radionica i drugih aktivnosti, muškarci i žene imaju jednake mogućnosti da imaju koristi od aktivnosti na izgradnji kapaciteta i kada je to potrebno projekat će dodatno pomoći učešće žena i preuzimanje važnih uloga.

U okviru strateških dokumenata GA, na pr. Strategiji ljudskih resursa i planu razvoja ljudskih resursa CILAP će osigurati uvođenje obaveze promocije i ohrabrivanja učešća žena u okviru uprava kao i angažovanje na vodećim pozicijama. Indikatori koji odslikavaju dimenziju rodne ravnopravnosti su uključeni u opšti okvir rezultata.

Najviši rukovodioci GA su učestvovali u studijskoj poseti sjedištu Sida u Stokholmu sa ciljem podizanja svjesti o rodnim pitanjima. U cilju daljeg naglašavanja važnosti rodnih pitanja u okviru CILAP aktivnosti i ukupnom upravljanju zemljištem, u cilju zaštite interesa i potreba svih ljudi - muškaraca i žena, obezbeđenja transparentnosti, konsultativnosti i participativnosti svih procesa i institucija vezanih za vlasništvo na zemljištu, CILAP je počeo s organizacijom radionica o ovom pitanju, počevši od kraja 2015. godine a koje će se nastaviti početkom 2016. godine i kroz implementaciju CILAP 2. Radionice uključuju obuku i trening programe za GA, najviše rukovodioce, PIU rukovodioce, i najodgovoranije za upis prava na zemljištu, i odnose se na:

  • Rodna pitanja i zašto je tema važna, uključujući društvene i ekonomske koristi,
  • Ženska prava i obaveze utvrđene pravnim okvirom, fokusirajući se na imovinska prava žena i obaveze službenika za zaštitu i promociju tih prava,
  • Problemi vezani za osiguranje da prava žena budu priznata i registrovana, i situacije u kojima se pojavljuju problemi,
  • Posebne potrebe i prepreke sa kojima se žene suočavaju u uspostavljanju i korišćenju svojih imovinskih prava, i kako agencije mogu pomoći ženama,
  • Organizacija, izvori informacija i institucije koji mogu pomoći ženama kod problema sa imovinom.

CILAP će razviti različite treninge materijala kao što su priručnici, vodiči i letci koji će podići svijest i dati osoblju praktične alate za korištenje tokom rada na jačanju rodnih pitanja.

RERP ima komponentu Mapiranje ranjivih grupa i socijalni monitoring koji se bavi problemima ranjivih kategorija uključujući žene. U okviru PIU RERP postoji osoblje koje radi na ovim pitanjima. Rad na promociji značaja rodne ravnopravnosti u zemljišnoj administraciji se provodi kroz direktne i redovne kontakte sa centrima za rodnu ravnopravnost na držvnom i opštinskom nivou, nevladinim i građanskim organizacijama. Predstojeća sveobuhvatna RERP javna kampanja (u RS i FBiH) će uključiti promociju ženskih prava.

Važno je shvatiti da rad na razvoju kapaciteta vezanog za rodnu ravnopravnost ne stvara automatski i neposredne rezultate u smislu promjene ljudskog ponašanja, normi, vještina i stavova. Biće teško izmeriti promene u pristupu i ponašanju nastale kao rezultat ovih aktivnosti što je takođe i izvan kontrole projekta. U svakom slučaju, RERP će na godišnjem nivou pratiti rodno razvrstane podatke o zemljištu i vlasništvu nekretnina u BiH. CILAP će takođe pratiti ovaj indikator i izvještavati o napretku u svojim izvještajima. Ukoliko se pokaže potrebno CILAP će organizovati dodatne aktivnosti vezane za jačanje svijesti o rodnoj ravnopravnosti. Status postojeće zakonske regulative i aktivnosti na promociji rodne ravnopravnosti u BiH su dati kao Prilog G.

Utjecaj na životnu sredinu

Projekt će doprinijeti poboljšanju upravljanja životnom sredinom, pružajući poboljšane, pristupačnije i pouzdanije informacije o trenutnom korištenju zemljišta, pravima na zemljištu i planiranju korištenja zemljišta. Ova informacija će se koristiti za poboljšano planiranje i razvoj politika u cilju unaprijeđenja stanja životne sredine. Akcije za zaštitu osjetljive životne sredine i za očuvanje vrijednih prirodnih uslova će biti olakšane poznavanjem informacija kakvo korištenje zemljišta može biti pogodno u određenim područjima.

Strateški plan Lantmäteriet-a uključuje strateški cilj koji će doprinijeti ograničenom uticaju na životnu sredinu. U okviru projekta Lantmäteriet promoviše održivo korištenje zemljišta i vode i sigurno vlasništva nad nekretninama, u saradnji sa državnim i lokalnim vlastima, privredom i pojedincima. Briga za životnu sredinu je prirodni deo procesa Lantmäteriet-a, kako interno tako i eksterno.

Proces izgradnje kapaciteta i podrška GA da preuzmu vodeću poziciju u SDI i samim tim implementaciju INSPIRE direktive će doprinijeti poboljšanju zakonodavstva o zaštiti životne sredine i omogućiti razmjenu prostornih informacija koje će doprinijeti boljem upravljanju prirodnim resursima u regiji, kao i pripremi za rad u okolnostima prirodnih katastrofa kao što su poplave. Dijeljenje prostornih podataka između organizacija u Bosni i Hercegovini, kao i sa zemljama članicama EU je jedan korak ka ispunjenju dijela EU zahtjeva koji se odnose na minimiziranje negativnih utjecaja na životnu sredinu. Imajući u vidu ogromne poplave u BiH jedan od primjera kako dijeljenje geo-podataka može imati pozitivan uticaj u području zaštite životne sredine je vezan sa činjenicom da oranice i intenzivna poljoprivreda predstavlja ozbiljnu opasnost za okolinu s mogućim značajnim negativnim uticajima usled odliva sa poljoprivrednog zemljišta što je jedan od glavnih izvora zagađenja voda. Uz bolje geo-podatke će se povećati mogućnost da se predvidi gdje i kako potencijalni odliv i otpad može zagaditi vodu. Sa ovim informacijama vladine organizacije, kao i kompanije i poljoprivrednici mogu spriječiti ove negativne efekte.

Rezultati projekta u vidu pristupačnijih i pouzdanijih informacija o korištenju zemljišta i pravima na zemljištu će otvoriti mogućnosti za daljnji razvoj i implementaciju politike usmjerene ka poboljšanju životne sredine. Efikasna zemljišna administracija će olakšati donošenje odluka za zaštitu životne sredine na svim nivoima vlasti.

Sigurna imovinska prava su osnova za razvoj i ekonomski rast, ali nekretnine nisu samo ekonomsko bogatstvo. Tačni registri o imovinskim pravima će riješiti probleme životne sredine internalizacijom troškova i oslanjanjem na inicijative privatnih vlasnika vezane za očuvanje resursa, održavanje plodnosti zemljišta, ulaganje u zemljište i upravljanje prirodnim resursima na održiv način.

Pouzdani registari vlasničkih prava će olakšati urbanističko planiranje državnih i lokalnih vlasti omogućavajući punu implementaciju demokratskih procedura, uvođenje održivog korištenja ograničenih prirodnih resursa i stoga doprinijeti adaptaciji na klimatske promjene.

Razvoj transparentnog, modernog tržišta nekretnina kroz stvaranje javno dostupnog registra kupoprodajnih cijena, u okviru planirane komponente 3, će dati vlasnicima ili zakupcima jasnu i ispravnu sliku o vrijednosti imovine. To će im omogućiti da prepoznaju važnost kultivacije i očuvanja zemljišta od propadanja.

Gravimetrijska mjerenja u okviru komponente 4 će doprinijeti istraživanjima koja se odnose na klimatske promjene, prirodne katastrofe i druge pojave koje imaju veliki utjecaj na društvo.

Takođe, uspostava digitalnih arhiva će značajno doprinjeti manjem korištenju papira i posledično će imati utjecaj na zaštitu životne sredine. Unapređenje i uvođenje e-servisa može se pomenuti kao direktni uticaj na uspostavljanje kancelarijskih procedura koje pomažu očuvanju životne sredine.

Antikorupcijske mjere

Jedan od ciljeva BiH entiteta je da se bore protiv korupcije. Korupcija može postojati u određenoj mjeri u sektoru zemljišne administracije, uglavnom povezano sa složenim procedurama i nepouzdanim informacijama. Projekat obraća pažnju na ova pitanja kroz razvoj javnih web servisa za distribuciju podataka koji omogućavaju transparentnost, kontrolu kvaliteta, proveru i unapređenje tačnosti podataka.

GA su posvećene kreiranju preduslova koji će značajno smanjiti mogućnosti za korupciju. To uključuje:

  • Renoviranje / obnovu prijemnih kancelarija kako bi se smanjio direktan kontakt zaposlenik-korisnik,
  • Automatsku distribucija novih predmeta,
  • Poboljšanje poslovnih procesa,
  • Smanjenje i otklanjanje zaostataka u rešavanju predmeta u katastrima i zemljišnim knjigama
  • Razvoj javnih web servisa

Iako FGU nije direktno odgovoran za rad opštinskih katastara, oni su uspjeli instalirati jedinstveni softver u svih 79 opština sa dnevnom replikacijom u centralnu bazu podataka u FGA sjedištu u Sarajevu. Sve opštine poštuju istu poslovnu proceduru i smjernice u svom radu. Korisnici pristupaju prijemnim kancelarijama i tu završavaju administrativnu proceduru u vezi sa prijavom za promjenu. Novi slučajevi se automatski distribuiraju od strane softvera službeniku koji će raditi na predmetu, bez mogućnosti da se preskoči ili odabere određeni predmet. Ova organizacija rada funkcioniše odlično, nema više zaostalih predmeta i nerazumnog čekanja a prosječan rok za rješavanje predmeta je 5 dana.

Napredni web servisi su razvijeni na centralnom nivou omogućujući punu transparentnost podataka za širu javnost, profesionalce u zemljišnoj administraciji i državne organe.

RGA je u procesu poboljšanja postojećeg softvera i njegovog prilagođavanja da ispuni slične zahtjeve. FGA je uspostavio dobru saradnju sa Ministarstvom pravde i zemljišno knjižnim uredima tako da se podaci o vlasničkim pravima iz pojedinih ureda već mogu vidjeti na FGA web stranici.

Trenutni proces harmonizacije podataka između katastra i zemljišnih knjiga u FBiH i izrada katastra nepokretnosti u RS će olakšati funkcionisanje zemljišne administracije i dovesti do smanjenja mogućnosti za korupciju. Svi podaci će biti jedinstveni i transparentni. Gledano na svaki način transparentni podaci i institucije sprečavaju korupciju.

Jedan od uslova za švedsku donaciju naveden u postojećem Sporazumu između Sida i GA u BiH je posvećen rad na sprečavanju korupcije u svim aspektima i oblicima u toku saradnje i realizacije projekta.

Lantmäteriet i GA u potpunosti podržavaju ove mjere i sarađuju po ovom pitanju pokušavajući da preduzmu brze i relevantne zakonske i druge mjere u cilju zaustavljanja, istraživanja i gonjenja bilo koje osobe ili subjekta osumnjičenog za korupciju ili drugu zloupotrebu sredstava.

Najviši rukovodioci GA su učestvovali u studijskoj poseti sjedištu Sida u Stokholmu 2013 godine sa ciljem podizanja svjesti o značaju anti koruptivnih mjera.

U cilju dalje promocije za uvođenje ovih mjera i podizanja svjesti o razarajućem uticaju korupcije na čitavo društvo, radionica o ovim pitanjima je već organizovana u decembru/prosincu 2015 godine sa ciljem da se napravi detaljan plan za buduće aktivnosti u okviru CILAP 2.

Radionica je bila prva aktivnost u ovoj oblasti za rukovodeće osoblje GA. Iz tog razloga, bila je osmišljena na uvodnom nivou i njeni ciljevi su bili:

  • Razumijevanje integriteta u javnoj upravi sa naglaskom na odgovornost, stručnost, etiku, prevenciju korupcije i njenu kontrolu, i zašto je to važno;
  • Razumijevanje korupcije od dna prema gore i implikacije koje ona ima za siromašne i marginalizovane;
  • Učenje o opsegu integriteta, odnosno kako se ponašati sa integritetom, ali i kako graditi integritet;
  • Učenje o integritetu rukovođenja, njegovim karakteristikama i kako graditi integritet s drugima;
  • Upoznavanje sa određenim alatima-metodama za promjenu i jačanje integriteta i razgovor o tome koje metode se mogu koristiti u GA;
  • Razgovor o budućim potrebama vezanim za jačanje institucija u cilju prevencije i kontrole korupcije i izgradnju integriteta.

Izlazni rezultat radionice je bio odluka GA da naprave okvir za izgradnju integriteta u zemljišnoj administraciji u okviru CILAP 2.

Sljedeći koraci u procesu izrade planova integriteta su:

  • Procjena integriteta
  • Razvoj kapaciteta osoblja
  • Razvoj anti korupcionih i mera za izgradnju integriteta (razvoj strateškog i akcionog plana integriteta)
  • Implementacija plana integriteta
  • Praćenje, evaluacija i izvještavanje
  • Periodično revidiranje strateškog i akcionog plana integriteta.

Pristup zasnovan na ljudskim pravima

Bosna i Hercegovina je postigla 20 od mogućih 100 po Indeksu imovinskih prava koji mjeri stepen u kojem zemlja štiti prava na privatnu imovinu, kao i stepen u kome njene vlade na državnom, entitetskom, kantonalnom i opštinskom nivou sprovodi te zakone. Između ostalog, indeks procjenjuje nezavisnost sudstva, postojanje korupcije u pravosuđu, kao i sposobnost pojedinaca i kompanija za izvršenje ugovora. Nizak skor ukazuje na slabosti u trenutnom sistemu i strukturi zemljišne administracije što može imati ozbiljan uticaj na pristup pravima na zemljištu kao ljudskim pravima žena, povratnika, etničkih manjina, siromašnih, osoba s invaliditetom i sl.

Kako su pitanja zemljišta i ljudskih prava nedjeljiva, međusobno povezana i međuzavisna CILAP 2 namjerava da primjeni pristup zasnovan na ljudskim pravima (HRBA) tokom implementacije projekta. Primjena HRBA će se zasnivati na četiri principa ljudskih prava, i to:

  1. Zabrana diskriminacije
  2. Učešće
  3. Transparentnost
  4. Odgovornost

Glavna svrha mainstreaminga HRBA perspektive je da se osigura jačanje kako nosioca prava tako i nosioca dužnosti. Osnaživanje nosioca prava se odnosi na izgradnju sposobnosti muškaraca i žena Bosne i Hercegovine da traže svoja prava vezana za zemljište i nekretnine u svakodnevnom životu. Uz osnaživanje nosilaca prava CILAP 2 će se fokusirati na izgradnju kapaciteta nosioca, odnosno uprava za zemljišnu administraciju i njihovog osoblja, kao i drugih relevantnih zainteresovanih strana, kao što su advokati, sudovi, notari, katastri u lokalnim samoupravama, koje su dužni da poštuju, promovišu, zaštite i osiguraju puno ostvarivanje prava na zemljište kao opšte ljudsko pravo.

Izgradnjom institucionalnih kapaciteta ciljanih zemljišnih uprava i njihovog osoblja CILAP 2 će doprinijeti ispunjenju međunarodnih i nacionalnih standarda ljudskih prava. Konkretnije, to uključuje jačanje kapaciteta partnera za identifikaciju različitosti nosilaca prava i različitih potreba i prioriteta koje mogu imati. Na osnovu ovih podataka zemljišna administracija će imati bolje mogućnosti za rješavanje različitih izazova, i biće u mogućnosti da osmisli različite pristupe prema različitim ranjivim nosiocima prava.

CILAP aktivnosti u svakom aspektu rade u korist ojačane demokratije, većeg poštovanja ljudskih prava i razvijenije države pod vladavinom prava.

Fokusirajući se na jačanje geodetskih uprava doprinosi:

  • Efikasnijoj javnoj upravi sa administrativnim kapacitetom za implementaciju reformi za EU-integracije.
  • Isporuci kvalitetnijih javnih servisa, na osnovu principa nediskriminacije i jednakih prava i sa manje korupcije.
  • Efikasnijem pravosudnog sistemu koji garantuje pravo na pravično suđenje i uključuje razvijen sistem kazni u skladu sa evropskim standardima.
  • Smanjenje rodno baziranog nasilja, zločina iz mržnje i trgovine ljudima.
  • Demokratskije i efikasnije policijske snage.

Motivacija: Projekt će doprinijeti ovim rezultatima povećanjem kapaciteta GA i vladinih tijela koje sarađuju sa obe GA u područjima kao što su dijeljenje podataka (NIPP). Jačanje zemljišne administracije i registracije imovinskih prava sa fokusom na otvorenost, pouzdanost, preciznost, rodnu ravnopravnost i saradnju između javnih tijela ne samo da će poboljšati kvalitet i kapacitet javne administracije, već će doprinijeti na pozitivan način minimiziranju korupcije, nediskriminaciji i otvorenijem transparentnom pravosudnom sistemu u ovoj oblasti.

Osim toga jedno od pitanja kojim će se projekat baviti je uspostavljanje potpuno funkcionalnog Adresnog sistema (digitalni i na terenu) koji će stvoriti uslove za rad svih spasilačkih službi (policija, vatrogasci i hitna pomoć) na efikasniji način. Lako pronalaženje tačne lokacije (npr određene adrese), posebno u ruralnim i siromašnim urbanim sredinama, je ključno za uspostavljanje ne-diskriminatorskih i poštenih usluga spašavanja, dajući svim građanima jednak pristup ovim vitalnim društvenim uslugama.

Uspostavljanje Registra kupoprodajnih cijena će značajno poboljšati tržište nekretnina omogućavajući transparentnost, predvidljivost i sigurnost investicija. To će stvoriti pretpostavke za kreditno tržište sa nižim kamatama za domaćinstva, osiguranja sa nižim naknadama, i dati jednako pravo svima da koriste svoju imovinu na najefikasniji način.

Pristup zasnovan na ljudskim resursima uključuje i promociju i primjenu načela nediskriminacije garantovanu u državnom Zakonu protiv diskriminacije koji zabranjuje svaki oblik diskriminacije, odnosno "svako različito postupanje uključujući svako isključivanje, ograničavanje ili davanje prednosti utemeljeno na stvarnim ili pretpostavljenim razlozima prema bilo kojoj osobi ili grupi lica na osnovu njihove rase, boje kože, jezika, vjere, etničke pripadnosti, nacionalnog ili socijalnog porijekla, veze s nacionalnom manjinom, političkog ili drugog uvjerenja, imovnog stanja, članstva u sindikatu ili drugom udruženju, obrazovanja, socijalnog statusa i pola, seksualnog izražavanja ili seksualne orijentacije, i svaku druga okolnost koja ima za svrhu ili posljedicu da se onemogući ili ugrozi priznavanje, uživanje ili ostvarivanje, prava i sloboda u svim oblastima javnog života "(član 2).

Fokusirajući se na povećanje uživanja ljudskih prava i veće mogućnosti za ostvarivanje demokratskog uticaja projekat doprinosi:

  • Pluralističkom civilnom društvu,
  • Poboljšanim uslovima za demokratsku odgovornost prema ljudima i učešće u političkim procesima, uključujući i promociju slobodnih izbora.
  • Zemlje partneri bolje ispunjavaju svoje međunarodne i nacionalne obaveze o ljudskim pravima, ravnopravnosti polova (uključujući i strategije EU za ravnopravnost između žena i muškaraca) i nediskriminacije.
  • Žene i muškarci imaju, u većoj mjeri, istu snagu da oblikuju društvo i svoje živote.
  • Povećanje povjerenja i pomirenje između stranaka u i između zemalja.

Motivacija: Posjedovanje ažurnih i tačnih geo-podataka je efikasno sredstvo za osiguranje transparentnosti i "vođenje računa o građanima". Geo-podaci, u okviru odgovornosti obe GA u BiH i Lantmäteriet-a u Švedskoj, su osnova za više važnih funkcija u demokratskom društvu, kao što su mapiranje popisa, izborno mapiranje, planiranje korištenja zemljišta i planiranje infrastrukture i usluga u urbanim sredinama. Bez saznanja gdje ljudi žive, u siromašnim i izloženim područja kao i u bogatim i dobro razvijenim područjima, je vrlo teško planirati i pružati efikasne javne usluge i funkcije kao što su izbori, kampanja rodne ravnopravnosti i sl.

Perspektiva ljudskih prava je važna komponenta u izradi zakona i procedura za sigurnost prava na zemljištu i donošenje odluka. Projekat će obuhvatiti obuku u različitim aspektima ljudskih prava sa ciljem da se ona ogledaju u svih šest projektnih komponenti.

Konačno, HRBA podrazumijeva jačanje interne odgovornosti i povećanje transparentnosti o radu partnerskih zemljišnih uprava prema svojim klijentima-zainteresovanim stranama. Interna odgovornost se odnosi na stvaranje procedura za donošenje odluka na osnovu jasnih kriterijuma. Transparentnost se odnosi na izradu relevantnih i ažurnih informacija lako dostupnih i razumljivih za nosioce prava.

Perspektiva siromaštva

Pozitivan efekat efikasne zemljišne administracije na borbu protiv siromaštva, u zemlji ili regiji, je dobro poznat. Na primjer FIG (Međunarodna federacija geodeta) i Svjetska banka su objavili nekoliko dokumenata koji opisuju ovu tema. Jedan od primjera je Zemljišna administracija prilagođena svrsi (Stig Enemark, 2014: ISBN 978-87-92853-11-0 (pdf)). Ona navodi da:

Sve zemlje moraju da se bave upravljanjem svojom zemljom. Oni moraju da se bave upravljanjem zakupima zemljišta, vrijednošću zemljišta, korištenjem zemljišta i građevinskog zemljišta na neki način.

Operativna komponenta koncepta upravljanja zemljištem je niz funkcija za upravljanje zemljištem koje uključuju područja: zakupa zemljišta (osiguravanje i prenos prava na zemljište i prirodne resurse); vrijednost zemljišta (osnivanje kupoprodajnog registra cijena); korištenja zemljišta (planiranje i kontrolu korištenja zemljišta i prirodnih resursa); i uređenje građevinskog zemljišta (stvaranje uslova za komunalne usluge, infrastruktura, i planiranje izgradnje).

Osim toga, opisuje koristi za društvo, uključujući:

  • Podrška upravljanju i vladavini prava
  • Sigurnost za kredit
  • Iskorjenjivanje siromaštva

Sistemi omogućavaju implementaciju zemljišnih politika radi ispunjenja političkih i društvenih ciljeva i postizanje održivog razvoja.

Ostali pokazatelji koliko je ovaj sektor važan za smanjenje siromaštva su na primjer Milenijumski razvojni ciljevi (MDG), nacrt usaglašen od svih zemalja svijeta i vodećih svjetskih razvojnih institucija. Oni ne spominju određeno zemljište ili upravljanje nekretninama ali same vizije u dokumentu zavise od dobrog upravljanja zemljištem i nekretninama a razmatrani su indikatori kao što su sigurnost zemljišta, jednaka prava za žene, itd. Dalje, Smjernice o odgovornom upravljanju vlasništvom nad zemljištem (FAO - Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu), 2012.) ima za cilj promociju sigurnosti vlasništva i ravnopravnog pristupa zemljištu kao sredstava za iskorjenjivanje gladi i siromaštva.

Činjenica je da je zemljišna administracija veoma važna komponenta za finansijski, socijalni i ekološki održivi razvoj svake nacije, a time i neosporna kao vitalni dio borbe protiv siromaštva. Na primjer, peruanski ekonomist Hernando de Soto tvrdi da bi siromaštvo u svijetu moglo biti znatno smanjeno sa sigurnim sistemom zemljišne administracije i registrom nekretnina. De Soto tvrdi da je vrijednost nesporne zemlje u vlasništvu ljudi koji žive ispod granice siromaštva u Peruu veća od ukupne vrijednosti industrije u zemlji. Ono što nedostaje je važeći dokaz o vlasništvu nad zemljištem. Uz osigurano vlasništvo na zemljištu, vlasnik ga može koristiti kao kolateral za kredit od banke i podsticaj za početak poslovanja.

Tekući CILAP projekat ima za cilj povećanje kapaciteta GA u oblasti zemljišne administracije čime bi se poboljšala situacija za siromašne, i ostvarilo ispunjenje ciljeva projekta u vrlo visokom stepenu. Unapređeni servisi i svijest nastali kao rezultat projekta doprinijeće poboljšanju situacije za siromašne građane. Jedan dokaz za to je činjenica da građani iz svih dijelova društva koriste usluge GA uz relativno niske troškove registracije imovine.

CILAP 2 će nastaviti ovaj posao i imaće pozitivan učinak na smanjenje siromaštva u BiH. Kompletna registracija svih nekretnina će povećati pristup novcu a dostupni prostorni podaci će poboljšati javne servise za sve građane u BiH. Nadalje, osnivanje jedinstvenog adresnog registra na nivou entiteta, uključujući i ruralna područja, će poboljšati pristup siromašnima i onimakoji imaju potrebu da im država pruža programe socijalne zaštite. Dostupnost tačnih i pouzdanih podataka o registrovanim komercijalnim i nekomercijalnim pravnim licima će omogućiti državnim i nedržavnim akterima da analiziraju, planiraju i podstaknu razvoj mikro, malih i srednjih preduzeća, što će imati pozitivan učinak na iskorjenjivanje siromaštva.

Ključne reči: projekat  rodna ravnopravnost